Vrlo negativne reakcije javnosti na predstavljenu eko-studiju bioelektrane:

Na žalost, iako smo tada iznijeli sve relevantne razloge manjkavosti toga projekta sa aspekta utjecaja na okoliš, upozoravajući da bi projekt mogao bitno ugroziti jezero Čiče ali i okolna naselja, reakcije javnosti nije bilo.

Tek kad su aktivisti HNS-a iz Starog i Novog Čiča upozorili svoje sumještane na moguće implikacije projekta, nakon što je studija utjecaja na okoliš izložena u prostorijama gradske uprave, šira javnost se zainteresirala.

Prošlotjedna javna prezentacija studije utjecaja na okoliš, održana u prepunoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta, izazvala je burne reakcije jedinica mjesne samouprave, niza udruga ali i brojnih građana koji su uglavnom složni u ocjeni da je bio-elektrana potrebna Velikoj Gorici ali da su lokacija na Štukima i drvna sječka kao energent apsolutno neprihvatljivi za interese grada i građana.

U tijeku je potpisivanje peticije građana ali i vrlo živa rasprava na društvenim mrežama kako bi se projekt korigirao dok je još vrijeme.

Naime, građani predlažu da se pogon bio-elektrane planira u od centra grada jednako udaljenoj radnoj zoni Kušanec (gdje je zemlja u državnom vlasništvu, za razliku od Štuka gdje je zemlja privatna) te da energent budućega pogona bude prirodni plin. Tako bi se izbjegle sve negativne implikacije projekta a postigli brojni pozitivni učinci.

Podsjetimo, radi se o elektrani kojoj bi primarni proizvod bila električna energija a sekundarni toplinska energija kojom bi se opsluživalo oko 6000 stanova i nekoliko stotina poslovnih prostora u gradu. Grijanje bi bilo mnogo jeftinije nego sada a eliminiralo bi se i 13 od 14 područnih toplana koje danas rade na lož ulje.

Iako su predstavnici gradske uprave tijekom prezentacije vrlo odlučno tvrdili da se lokacija ne može i neće mijenjati, ustanovljeno je da je projekt u vrlo ranoj fazi u kojoj nema ni lokacijsku dozvolu a kamoli ostalu potrebnu dokumentaciju.

Dakle, gradonačelnik Barišić mora odmah reagirati i u ime Grada zahtijevati promjenu lokacije i izradu projekta prema novim lokacijskim ali i energetskim parametrima.

Grad nipošto ne smije dozvoliti da se u bio-elektranu godišnje dovozi preko 200 tisuća tona drvnoga otpada (oko 570 tona dnevno) i da se u elektrani stvara nekoliko tisuća tona pepela, čađi i šljake (za što još nije definirano ni trajno odlagalište), uz opasnost da dio otpada dospije i u okoliš.

Prihvati li se projekt za kojega se kao energent podrazumijeva drvna bio-masa to, između ostaloga, teoretski znači da bi u narednih 5-10 godina u krugu od 50 km, pored šikare u šumama i zaraslih područja kanala i poljoprivrednih zemljišta bila počišćena i sva ostala niskoraslinska područja (koja su kao i šuma stanište brojnih životinjskih vrsta) te da bi mogao nastupiti čas kad dovoženje sječke s većih udaljenosti više ne bi bilo isplativo pa bi nekome moglo pasti na pamet da kao energent uvede recimo ugljen ili otpad pa da se bio-elektrana preko noći pretvori u spalionicu otpada.

S druge strane, definiranje plina kao energenta omogućilo bi ekološki mnogo prihvatljiviji pogon, još uvijek osjetno jeftiniju proizvodnju električne i toplinske energije kao i mogućnost da Velika Gorica oživi svoje distributersko poduzeće VG plin d.o.o. kojega je gradonačelnik Barišić bez ikakva razloga dao „zamrznuti“. O svemu tome više čitajte u članku iz naših novina objavljenih prije 3 mjeseca.

Izvor: www.hns-vg.com.hr